TAJNE PRAČOVEKA IZ NIŠA Kakvi su bili Balkanci neandertalci?

TAJNE PRAČOVEKA IZ NIŠA Kakvi su bili Balkanci neandertalci?

Kada su ljudi došli na Balkan, kada su postali lovci i od kada koriste vatru, samo su neka od pitanja razvoja čoveka na koja odgovor mogu da daju arheološki nalazi iz pećina u okolini Niša.

Izložba o nalazima arheologa u ovim pećinama u proteklih 13 godina postavljena je u Galeriji „Sinagoga“ niškog Narodnog muzeja i traje do 6. novembra.

Sw5ktkqTURBXy9kZjkxZmFhYmVjMmI3YjVjOGE4MTU5MzhiMGJlMDQ4Ni5qcGVnk5UCzQMUAMLDlQLNAdYAwsOVB9kyL3B1bHNjbXMvTURBXy8xZDc0Y2I0MTcwNTk1MDQzNjYyOWNhYmQ2MDZmNTBmNi5wbmcHwgA YanktkqTURBXy82NjgwNjBiNDU0MTI2NTVkMmI0NDY1OWQ0M2ExOTQyNC5qcGVnk5UCzQMUAMLDlQLNAdYAwsOVB9kyL3B1bHNjbXMvTURBXy8xZDc0Y2I0MTcwNTk1MDQzNjYyOWNhYmQ2MDZmNTBmNi5wbmcHwgA

Dušan Mihailović, profesor na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, koji je rukovodio istraživanjima u niškim pećinama, kaže da nalazi iz njih opisuju sve faze u kulturnoj i biološkoj evoluciji čoveka.

– Paleolitska nalazišta u niškoj kotlini se hronološki nadovezuju jedno na drugo, otkrivajući pola miliona godina ljudske istorije na ovom prostoru. Retko gde u Evropi je zabeležena takva koncentracija nalaza i nalazišta iz ovog perioda. U tom pogledu Balanica se može uporediti sa španskim nalazištem Atapuerka, gde su nađeni najstariji skeletni ostaci čoveka u Evropi – navodi Mihailović.

On kaže da vilica iz Male Balanice, nađena 2006. godine, spada među najstarije ostatke hominida u Evropi.

– Zahvaljujući ovim nalazima sada se može sagledati kontinuitet u naseljavanju ne samo niške kotline nego i jugoistočne Evrope. Na ovom prostoru se prate četiri etape u evoluciji čoveka. Najranija se desila pre pola miliona godina, a iz tog perioda imamo fosil vilice i nekoliko kamenih alatki. To je zaista neverovatna starost. Taj fosil vilice je doprineo sagledavanju ljudske evolucije jer se sada sasvim drugačije tumači evolucija čoveka u tom periodu – objašnjava Mihailović.

Taj fosil pripada vrsti homo hajdelbergenzis i poslužio je kao osnov za redefinisanje ove grupe. Naime, za razliku od zapadnoevropskih hajdelbergenzisa, fosil iz Male Balanice ne sadrži neandertalske elemente, što svedoči o tome da u hladnim periodima Balkan nije bio izolovan od ostatka Evroazije, kao što je to bio slučaj sa zapadnom Evropom.

– Preci čoveka su u tom periodu verovatno živeli pored reka i više su se bavili strvinarenjem životinja nego lovom. Koristili su alatke od kamena za obradu drveta, mesa, krzna, kože. Život se menja pre 300.000 godina jer počinju da love. Najveći broj ostataka iz Balanice pripada kozorogu pošto su oni lovili kozoroge i jelene. Balanica svedoči o samim korenima organizovanog lova, upotrebi vatre i društvenoj organizaciji hominida. U svetskim okvirima nalaz fosila vilice iz Male Balanice i arheološki nalazi iz Velike Balanice i Pešturine imaju ogroman značaj. To su ključna nalazišta, ali u poslednje vreme smo počeli da otkrivamo nova nalazišta iz nešto poznijeg perioda (pre 40.000 do 10.000 godina) koja su nam pomogla da zaokružimo sliku o ljudskom boravku na ovim prostorima – objašnjava Mihailović.

O narednoj etapi svedoče nalazi stari između 200.000 i 300.000 godina, a posebno je značajno vatrište iz Velike Balanice.

– U toj pećini u sloju starom 300.000 godina otkrivena je zona gorenja. Ta vatra nije bila slučajna, već je bila kontrolisana. Pretpostavlja se da su hominidi koji su naseljavali pećinu lovili kozoroge, jelene, nosoroge i bizone uz pomoć koplja sa kamenim šiljcima. Krzno i kožu su obrađivali kamenim alatkama, a vatra je predstavljala centar aktivnosti i mesto okupljanja svih članova zajednice. U tim slojevima je nađeno na hiljade i hiljade kamenih alatki. To je jedno od najbogatijih nalazišta iz tog perioda u celoj Evropi. Ove godine su na njemu nađeni i ljudski ostaci – otkriva profesor Mihailović.

U nalazima iz treće etape su ostaci neandertalaca iz pećine Pešturina u Jelašnici stari između 50.000 i 100.000 godina, te ostaci mamuta, nosoroga, konja, bizona…

– U pećini je nađena i jedna kost sa paralelnim linijama. Predmet nije imao praktičnu namenu, što ukazuje da su neandertalci bili sposobni za grafički izraz i simboličko mišljenje. Četvrta faza koja zaokružuje sliku o naseljenosti niške kotline su otkrića u Velikoj Vranovici, Sićevačkoj i Jelašničkoj klisuri, koja pokazuju da su ljudi ovde živeli u vreme ledenog doba. Brojni minijaturni artefakti svedoče o ljudskom prilagođavanju između 19.000 i 23.000 godina, kada je ledeno doba bilo na vrhuncu – navodi Mihailović.

Ub9ktkqTURBXy83ZGVmMjhlYWViNzllOGQzYmM0YWVkODQ1YmY3ODA0Yi5qcGVnk5UCzQMUAMLDlQLNAdYAwsOVB9kyL3B1bHNjbXMvTURBXy8xZDc0Y2I0MTcwNTk1MDQzNjYyOWNhYmQ2MDZmNTBmNi5wbmcHwgA 2tyktkqTURBXy9lMDJjZTQ4MTI4ZTI2NGJlNTY2MGVjNjYzYThmZTEyZS5qcGVnk5UCzQMUAMLDlQLNAdYAwsOVB9kyL3B1bHNjbXMvTURBXy8xZDc0Y2I0MTcwNTk1MDQzNjYyOWNhYmQ2MDZmNTBmNi5wbmcHwgA

Dolaze strani istraživači

Iskopavanja Balanice i drugih nalazišta se realizuju u saradnji sa Ministarstvom kulture i Univerzitetom u Vinipegu od 2010. godine. U okviru drugog projekta u istraživanjima od 2011. učestvuju i stručnjaci Univerziteta Arizona u Tusonu, SAD. Na ova nalazišta dolaze istraživači s ovih, ali i sa drugih univerziteta, kao i studenti, za koje se održavaju letnje škole.

 

IZVOR: BLIC.RS